Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15255/KUI.2026.033
Primjena komine jabuke i šljive za proizvodnju polihidroksialkanoata fermentacijom na čvrstom nosaču
Laura Jaklenec
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Karlo Grgurević
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Anja Rakas
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Dora Bramberger
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Lidija Furač
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Matija Cvetnić
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
Stela Jokić
; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Krunoslav Aladić
; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Ivica Strelec
; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Jasmina Ranilović
; Podravka d. d., Ul. Ante Starčevića 32, 48 000 Koprivnica
Dajana Kučić Grgić
; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Trg Marka Marulića 19, 10 000 Zagreb
*
* Dopisni autor.
Sažetak
U ovom radu ispitana je mogućnost primjene komine jabuke i šljive kao supstrata za proizvodnju polihidroksialkanoata (PHA) fermentacijom na čvrstom nosaču (SSF). Otpadna komina najprije je podvrgnuta fizikalno-kemijskoj i mikrobiološkoj karakterizaciji, nakon čega je komina od jabuke odabrana kao pogodniji supstrat za daljnja istraživanja. U procesu fermentacije upotrijebljeni su bakterijski soj Cupriavidus necator i mješovita mikrobna kultura, pri čemu su tijekom fermentacije praćene promjene fizikalno-kemijskih i mikrobioloških svojstava sustava. Nakon fermentacije provedena je SoxRoc ekstrakcija PHA iz biomase stanica, dok su identifikacija i kvantifikacija proizvedenih PHA provedene metodom plinske kromatografije uz spektrometriju masa (GC-MS). GC-MS analizom utvrđene su najveće vrijednosti akumulacije PHA od 3,45 % za sterilizirani i 3,57 % za nesterilizirani sustav. Dobiveni rezultati potvrđuju da je komina od jabuke perspektivan supstrat za proizvodnju PHA SSF-om. Međutim, za postizanje većih prinosa potrebno je dodatno optimirati uvjete procesa i postupke predobrade komine.
Ključne riječi
polihidroksialkanoat (PHA); komina jabuke; komina šljive; SSF; Cupriavidus necator; Soxhlet ekstrakcija; GC-MS
Hrčak ID:
353575
URI
Datum izdavanja:
21.11.2026.
Posjeta: 0 *