Prethodno priopćenje
KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU
Ksenija Romstein
; Učiteljski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska
Sažetak
Utvrđivanje postojanja ADHD-a (engl. attention deficit / hyperactivity disorder)
danas se rješava pomoću dijagnostičkih kriterija DSM-IV i ICD-10. Dok je DSM-IV tipičan
za američko područje i stil života, ICD-10 karakterističan je za europsko tlo te se može
govoriti o kulturološkoj i individualnoj interpretaciji simptoma. Ponašanje je socijalno
određeno, što za ADHD znači da ne nastaje „u vakuumu“, nego u interakciji pojedinca s
okružjem, a u prilog tomu idu teorije razvoja Vygotskog i Bronfenbrennera. Unatoč tomu, i
dalje je dominantna perspektiva odraslih koji normiraju djetetov razvoj i stvaraju kriterije
procjene ponašanja. Stoga je važno propitati aktualne dijagnostičke kriterije ADHD-a u
odnosu na socijalnu normativnu orijentaciju u praćenju djetetova rasta i razvoja, ali i slike o
djetetu općenito. Istraživanja o djetinjstvu (posebice s gledišta sociologije i pedagogije)
ukazuju kako je socijalna perspektiva o djetinjstvu i djetetu (njegovu razvoju) normativnoga
karaktera, što može davati lažno pozitivnu sliku ADHD-a. Uvidom u relevantnu pedagošku
literaturu i praćenjem prakse uočeno je kako se određena ponašanja, okarakterizirana kao
simptomi hiperaktivnosti, mogu višestruko tumačiti – kao odraz situacijskog konteksta,
životnog stila obitelji, razvojne faze... Budući da se ADHD uglavnom manifestira i
dijagnosticira ubrzo nakon polaska u osnovnu školu te da su učitelji izravno uključeni u
proces dijagnostike ADHD-a, provedena je anketa o tipičnim ponašanjima djece niže
osnovnoškolske dobi (od 1. do 4. razreda) u kojoj su sudjelovala 42 studenta 5. godine
učiteljskog studija. Rezultati ispitivanja ukazuju kako tipična ponašanja djece niže
osnovnoškolske dobi prema mišljenju studenata – budućih učitelja – uključuju intenzivnu
motoričku aktivnost, kratkotrajnu pozornost te nemogućnost iznošenja aktivnosti do kraja, što
su ujedno i simptomi ADHD-a opisani u DSM-IV- i ICD-10-dijagnostičkim kriterijima.
Takvi rezultati ukazuju na važnost interdisciplinarnog i kvalitativnog pristupa interpretaciji
simptoma ADHD-a za njegovanje razvojno primjerene prakse u radu s djecom niže
osnovnoškolske dobi.
Ključne riječi
ADHD; kvalitativni pristup; simptomi; pedagoška praksa; razvojna primjerenost
Hrčak ID:
77325
URI
Datum izdavanja:
6.12.2011.
Posjeta: 4.953 *