hrcak mascot   Srce   HID

Esej

Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?

Karel Turza

Puni tekst: hrvatski, pdf (119 KB) str. 255-266 preuzimanja: 394* citiraj
APA 6th Edition
Turza, K. (2012). Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?. JAHR, 3 (1), 255-266. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/87552
MLA 8th Edition
Turza, Karel. "Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?." JAHR, vol. 3, br. 1, 2012, str. 255-266. https://hrcak.srce.hr/87552. Citirano 24.08.2019.
Chicago 17th Edition
Turza, Karel. "Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?." JAHR 3, br. 1 (2012): 255-266. https://hrcak.srce.hr/87552
Harvard
Turza, K. (2012). 'Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?', JAHR, 3(1), str. 255-266. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/87552 (Datum pristupa: 24.08.2019.)
Vancouver
Turza K. Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?. JAHR [Internet]. 2012 [pristupljeno 24.08.2019.];3(1):255-266. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87552
IEEE
K. Turza, "Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?", JAHR, vol.3, br. 1, str. 255-266, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/87552. [Citirano: 24.08.2019.]

Sažetak
Bioetika je nastala u multikulturnom miljeu kasne/refleksivne modernosti, u SAD-u. Od pojave Bioetike – mosta k budućnosti, Van Rensselaera Pottera, bioetika se u svojoj glavnoj razvojnoj putanji kretala od multidisciplinarnog k interdisciplinarnom projektu. Postavlja se pitanje postoji li signifikantna veza između njenog ranog multidisciplinarnog karaktera i multikulturalnosti miljea njenog rodnog mjesta? Naš odgovor je - vjerojatno da, u najmanju ruku stoga što oba "multi" korespondiraju sa samom prirodom/logikom čitavog povijesnog procesa, čija je suštinska karakteristika uvijek bila diferencijacija, to jest transformacija (kako bi to formulirao Herbert Spencer) iz homogenosti u – neodređenu, odnosno određenu – heterogenost. Također je vrlo vjerojatno da postoji uzročno-posljedični odnos između spomenutih dvaju "multi"; heterogenost bioetike bila je, u krajnjoj liniji, posljedica heterogenosti sociokulturnog miljea u kom je nastala. No, postoji (i) značajna razlika između ovih dvaju "multi". Pored multikulturnih (manje određenih, odnosno neodređenih heterogenih), postoji i koncepcija
prema kojoj postoje i interkulturni (određeno heterogeni) miljei. Prema nekim autorima, samo su posljednji autentično ljudski/humani sustavi ljudske međuzavisnosti. U postojećem, međutim, multikulturnih miljea ima, no interkulturni sustavi još su uvijek tek idealno-tipske konstrukcije (ili utopije). S druge pak strane, bioetika se tijekom posljednjih četrdesetak godina razvila (iz multi) u interdisciplinarni projekt, naročito u posljednjem desetljeću, unutar
koncepta integrativne bioetike. Pitanje koje slijedi jest: ima li bioetika, u svojoj integrativnoj verziji, kapacitet da praktično
pridonese (da sada sâma postane uzrok) transformacijama multikulturnih u interkulturne sustave ljudske međuzavisnosti? I, dalje, ako ima, kako ih možemo upotrijebiti da bismo postigli
taj cilj? Konačno, koji bi trebao biti prvi korak? Vjerojatno formuliranje jednog Manifesta integrativne bioetike? Pa, učinimo to!

Ključne riječi
moral; etika; bioetika; multidisciplinarna bioetika; interdisciplinarna (integrativna) bioetika; multikulturna društva; interkulturni sustavi ljudske međuzavisnosti

Hrčak ID: 87552

URI
https://hrcak.srce.hr/87552

Posjeta: 692 *