Izvorni znanstveni članak
Zlatni danci Jagode Truhelke – primjer kroatocentričnoga kulturnoga imaginarija
Katarina Ivon
orcid.org/0000-0002-5696-7056
; Sveučilište u Zadru, Hrvatska
Sažetak
Poticaj radu misao je autora Povijesti hrvatske dječje književnosti (M. Crnkovića i D. Težak) kako su naglašeno hrvatstvo i religioznost Truhelkina djela bili loša preporuka u razdoblju obiju Jugoslavija za njegovo uvrštavanje u službenu lektiru te kako su njezina djela bila vrlo često vrednovana na izvanknjiževnoj osnovi. Na tome tragu interpretira se autoričina autobiografska trilogija Zlatni danci u kojoj se razabiru dominantni motivi i narativi koji svojom učestalošću pripomažu u rekonstrukciji i tumačenju njezina kulturnoga imaginarija, koji možemo atribuirati kroatocentričnim. Taj imaginarij autorica signalizira različitim postupcima: Aničinim didaktiziranim patriotskim „tiradama“ naučenima u školi, opisom učiteljičine škole i salona, dječjom igrom bitke kod Sigeta (Hrvati nasuprot Turcima) te ispoviješću drvosječe Đorđa (Hrvata iz Istre) i njegovim znakovitim sudjelovanjem u Viškoj bitci. Važan je i element prostora koji, osim što ima integracijsku ulogu, postaje važnim pokazateljem kulturne samoidentifikacije. Analiza implicira kako imaginarij Zlatnih danaka ne reprezentira samo njihovu autoricu, već, u stanovitoj mjeri, i vrijednosti zajednice kojoj pripada.
Ključne riječi
kulturni imaginarij; Jagoda Truhelka; Zlatni danci; nacionalno markiranje prostora; hrvatska dječja književnost
Hrčak ID:
149042
URI
Datum izdavanja:
26.10.2015.
Posjeta: 3.212 *