Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.33128/k.60.2.4
TRADICIONALNA UPOTREBA SAMONIKLOG I KULTIVIRANOG BILJA NA PODRUČJU GRADA VARAŽDINA (HRVATSKA)
Ivana Vitasović-Kosić
orcid.org/0000-0001-9372-5892
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mija Kužir
; studentica Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Zbog depopulacije ruralnog stanovništva i promjena načina života kao i nedovoljne dokumentacije, postoji velika opasnost gubitka „narodnog“ znanja o korištenju samoniklih i kultiviranih svojti koje u Hrvatskoj do desetak godina unazad nisu bile dokumentirane etnobotaničkim metodama, nego su se narodna znanja uglavnom prenosila s generacije na generaciju usmenom predajom. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja tradicionalnog korištenja samoniklog i kultiviranog bilja na području grada Varaždina. Ovo etnobotaničko istraživanje provedeno je intervjuiranjem tijekom 2016. godine i predstavlja prvu pismenu dokumentaciju tradicionalnog korištenja bilja na ovom području. Ukupno je zabilježeno 125 biljnih svojti (69 kultiviranih i 56 samoniklih biljaka), u prosjeku 26 vrsta po jednom intervjuu, koje se koriste kao; hrana za ljude i životinje, u medicinske svrhe, te za ostale gospodarske namjene. Zabilježeno je 43 porodice, od kojih su najzastupljenije: Rosaceae (20,63%) i Asteraceae (6,35%). Najčešće spominjane kultivirane vrste su; Prunus domestica, Vitis vinifera subsp. vinifera, Chamomilla recutita, Sambucus nigra i Tilia platyphyllos. Kao hrana za ljude i životinje najčešće se spominju Zea mays, Cucurbita maxima, Hordeum vulgare, Triticum aestivum, Fagopyrum esculentum i Urtica dioica. Karakteristika lokalne gastronomije je priprema heljdine kaše koju lokalno stanovništvo zove „hajdina“, a zanimljiva je „nova moda“ korištenje Allium ursinuma kao dodatka salatama i namazima te pohanje cvatova Robinia pseudoacacia. Vjerujemo da će ovaj rad doprinijeti edukaciji pučanstva i reintrodukciji zaboravljenih upotreba samoniklog i kultiviranog bilja u ljudsku prehranu i prehranu životinja, kao i prevenciji očuvanja zdravlja ljudi i životinja. Prikupljene biljne svojte su herbarizirane, digitalizirane i pohranjene u herbarij Agronomskog fakulteta, dostupno on-line (http://herbarium.agr.hr/).
Ključne riječi
tradicionalna upotreba bilja; jestivo bilje; hrana za životinje; narodna medicina
Hrčak ID:
220220
URI
Datum izdavanja:
2.5.2019.
Posjeta: 2.224 *