Skoči na glavni sadržaj

Acta clinica Croatica, Vol. 60. No. Supplement 1, 2021.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2021.60.s1.16

Probiotici i dijetalna prehrana bogata vlaknima uz protuupalne učinke usporava i progresiju kronične bubrežne bolesti

Ingrid Prkačin orcid id orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Department of Internal Medicine, University Hospital Merkur, Zagreb, Croatia; Medical School, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Pavao Findri ; Medical School, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ana Marija Novak ; Medical School, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jakov Pleše ; Medical School, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tomislav Bulum ; Clinic for Diabetes, Endocrinology and Metabolic Diseases Vuk Vrhovac, University Hospital Merkur, Zagreb, Croatia
Ivan Bubić ; Department of Internal Medicine, Faculty of Medicine University of Rijeka, Dept. of Clinical Sciences I, Faculty of Health Sciences University of Rijeka, Dept. of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, University Hospital Centre Rijeka

Puni tekst: engleski pdf 219 Kb

str. 114-117

preuzimanja: 287

citiraj

Sažetak

Istražili smo učinak dodatka probiotika i njegovu potencijalnu imunoregulatornu ulogu u 48 bolesnika s kroničnom
bubrežnom
bolesti kroz 3 mjeseca. U prospektivnoj studiji (20M/28F; srednje dobi 67±9 godina, eGFR 42,1±12 mlmin-
11.73m2.) bolesnici su bili podijeljeni u skupinu A s dijetom koja je uključivala smanjeno uzimanje crvenog mesa (samo 2x
tjedno), povećan unos povrća na 50%, uz 8-satni vremenski period bez uzimanja hrane i uz dodatak probiotika. Skupina B
nije mijenjala postojeće prehrambene navike, međutim uzimala je isti probiotik kao i skupina A. U periodu praćenja nakon
3 mjeseca postignuta je značajno sniženje tlaka, težine i opsega struka u grupi A: BMI s 36.4±5.1 na 34±5 kg/m2, tjelesna
težina s 113±13 na 110±18 kg, opseg struka s 119±11 na 115±10 cm, dok u skupini B nisu zabilježene promjene. U obje
grupe uočeno je sniženje razine hsCRP-a, i to za 8% u grupi A, odnosno 5% u grupi B.
Bubrežna funkcija procijenjena eGFR nakon 3 mjeseca u skupini A iznosila je 45.3±11 ml/min/1.73m², a u grupi B
42.4±10 ml/min/1.73m² (p<0.05). Prehrana sa sniženim unosom proteina životinjskog porijekla, više proteina biljnog porijekla,
pridržavanje neuzimanja hrane kroz osam sati i dodatak probiotika, dodatno usporava progresiju kronične bubrežne
bolesti i ima protuupalni učinak.

Ključne riječi

Probiotici; dijetalna prehrana bogata vlaknima; kronična bubrežna bolest

Hrčak ID:

260411

URI

https://hrcak.srce.hr/260411

Datum izdavanja:

1.1.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 943 *