Synthesis philosophica, Vol. 40 No. 1, 2025.
Original scientific paper
https://doi.org/10.21464/sp40107
Izbjegavanje znanja – konzistentnost, taksonomija i etiologija
Tomaž Grušovnik
orcid.org/0000-0002-5418-1674
; University of Primorska, Faculty of Education, Cankarjeva 5, SI–6000 Koper
Abstract
Često je prepreka napretku znanja naša nevoljkost da prihvatimo nove ideje. Aktivna ignorantnost, stoga, također igra važnu ulogu u neetičnom ponašanju. Ipak, unatoč tome što je široko prepoznato kao glavni čimbenik moralnog prijestupa unutar čitavog spektra etičnosti, izbjegavanje znanja suočava se s nedostatkom jasnoće u pogledu točne prirode i obilježja epistemičkih pojava koje obuhvaća. Prvo, te se pojave čine kontradiktornima s obzirom na to da izbjegavanje obično zahtijeva znanje o onome što se izbjegava, pa se stoga čini da je izbjegavanje znanja nemoguće. Drugo, čini se da je izbjegavanje znanja krovni termin koji obuhvaća različita doksastička stanja. I treće, razlozi i motivacije za izbjegavanje znanja čini se da obuhvaćaju biološke čimbenike, kao i ontološke i psihološke aspekte. Oslanjajući se na tradicionalnu i suvremenu filozofsku literaturu, ovaj rad ima za cilj rasvijetliti sva ta lica izbjegavanja znanja istražujući probleme povezane s njegovom konzistencijom, taksonomijom i etiologijom. Članak stvar zaključuje ispitivanjem moralnih dimenzija tih pojava. Istražuje se problem odgovornosti i krivnje, čak i moguće koristi izbjegavanja znanja.
Keywords
izbjegavanje znanja; voljna ignorantnost; denijalizam; oblikovanje pristranog vjerovanja; krivica
Hrčak ID:
332056
URI
Publication date:
11.6.2025.
Visits: 1.019 *