Skip to the main content

Review article

STAROSNA SLOJEVITOST ISTARSKIH TOPONIMA *** ŠTO NE ZNAJU ONI KOJIMA SMETAJU HRVATSKA IMENA BRIJUNI, VODNJAN…? ***

Branimir Crljenko ; Faculty of philosophy in Rijeka


Full text: english pdf 3.745 Kb

page 50-71

downloads: 821

cite

Full text: croatian pdf 3.745 Kb

page 57-71

downloads: 560

cite

Full text: italian pdf 3.745 Kb

page 50-71

downloads: 334

cite


Abstract

Imena naseljenih mjesta i dijelova reljefa sadrže tragove i sadašnjih i minulih vremena, i živih i nestalih naroda, paje toponimija svakoga kraja u pravilu dio plurijezične, a time i multikulturne višeslojne onomastičke riznice u kojoj su utisnuti tragovi raznih civilizacija, epoha, etnosa koji su nastavali neki kraj.
Naslaganost jezičnih i vremenskih slojeva u imenima nekog kraja, stratifikacija koja se događala stoljećima i u koju, sve do pojave modernih nazionalizama, nitko nije dirao, učinila je onomastičko nasljeđe značajnim, nerijetko prvorazrednim baštinikom neporecivih etnolingvističkih, kulturoloških i povijesnih činjenica.
Istarski poluotok, koji su nastavali toliki narodi i pohodile tolike civilizacije, u svemu tome nije iznimka.
Osim naslijeđenih toponima, koje su oba povijesna istarska etnosa prilagodila svojim jezičnim zakonitostima, stoljećima su nastajala zemljopisna imena na jezicima sadašnjih stanovnika, pa je toponimijski bilingvizam, supostojanje hrvatskih, mahom čakavskih, i istroromanskih, odnosno istrovenetskih toponima za iste lokalitete, višestoljetna jezična zbilja u Istri.

Keywords

Hrčak ID:

111667

URI

https://hrcak.srce.hr/111667

Publication date:

24.4.2001.

Article data in other languages: english italian

Visits: 2.864 *