Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

STAROSNA SLOJEVITOST ISTARSKIH TOPONIMA *** ŠTO NE ZNAJU ONI KOJIMA SMETAJU HRVATSKA IMENA BRIJUNI, VODNJAN…? ***

Branimir Crljenko ; (puljski) Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci


Puni tekst: engleski pdf 3.745 Kb

str. 50-71

preuzimanja: 821

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 3.745 Kb

str. 57-71

preuzimanja: 560

citiraj

Puni tekst: talijanski pdf 3.745 Kb

str. 50-71

preuzimanja: 334

citiraj


Sažetak

Imena naseljenih mjesta i dijelova reljefa sadrže tragove i sadašnjih i minulih vremena, i živih i nestalih naroda, paje toponimija svakoga kraja u pravilu dio plurijezične, a time i multikulturne višeslojne onomastičke riznice u kojoj su utisnuti tragovi raznih civilizacija, epoha, etnosa koji su nastavali neki kraj.
Naslaganost jezičnih i vremenskih slojeva u imenima nekog kraja, stratifikacija koja se događala stoljećima i u koju, sve do pojave modernih nazionalizama, nitko nije dirao, učinila je onomastičko nasljeđe značajnim, nerijetko prvorazrednim baštinikom neporecivih etnolingvističkih, kulturoloških i povijesnih činjenica.
Istarski poluotok, koji su nastavali toliki narodi i pohodile tolike civilizacije, u svemu tome nije iznimka.
Osim naslijeđenih toponima, koje su oba povijesna istarska etnosa prilagodila svojim jezičnim zakonitostima, stoljećima su nastajala zemljopisna imena na jezicima sadašnjih stanovnika, pa je toponimijski bilingvizam, supostojanje hrvatskih, mahom čakavskih, i istroromanskih, odnosno istrovenetskih toponima za iste lokalitete, višestoljetna jezična zbilja u Istri.

Ključne riječi

Hrčak ID:

111667

URI

https://hrcak.srce.hr/111667

Datum izdavanja:

24.4.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 2.864 *