Review article
Chevalier Auguste Dupin Edgara Allana Poea: uporaba logičkoga zaključivanja u fikcionalnome rješavanju zločina
Helena Marković
orcid.org/0000-0001-7217-8447
; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek
Biljana Oklopčić
orcid.org/0000-0001-9949-6293
; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek
Abstract
Utjecaj Edgara Allana Poea na pisce detektivske proze toliko je velik da
je njegov fikcionalni detektiv postao prototipom za mnoge kasnije
detektive, poglavito Sherlocka Holmesa Arthura Conana Doylea i Hercula Poirota Agathe Christie. Lik detektiva amatera Chevaliera Augusta
Dupina pojavljuje se u tri Poeove pripovijetke: „Umorstva u ulici Morgue” (1841), „Zagonetka Marie Rogêt” (1842-1843) i „Ukradeno pismo”
(1844). U ovim pripovijetkama Dupin rješava različite zločine uz pomoć
svoga neimenovanog pomoćnika. Prva je pripovijetka primjer zagonetke
zaključane sobe, druga prikazuje Dupina kao detektiva koji rješava slučaj iz svoga naslonjača, a treća uvodi motiv neuobičajenoga počinitelja. Sve su tri pripovijetke utemeljene na Dupinovoj uporabi logičkoga zaključivanja kao metodi rješavanja zločina koja pokazuje da je rješenje uvijek rezultat čiste logike neovisno o tome koliko je zločin neobičan.
Keywords
Edgar Allan Poe; detektivska proza; zločin; Chevalier Auguste Dupin; pripovijetka
Hrčak ID:
186877
URI
Publication date:
15.7.2016.
Visits: 4.043 *