Review article

Država bez osobina: o Musilovoj Kakaniji

Marijan Bobinac ; University of Zagreb

Abstract

Djela niza austrijskih autora neposrednoga postimperijalnog razdoblja, pa i onih najpoznatijih, tematski se često vezuju uz netom propalu Habsburšku Monarhiju, državnu tvorevinu koju neki od njih, primjerice Karl Kraus, kodiraju negativno, dok se je brojni drugi autori, primjerice Joseph Roth i Stefan Zweig, prisjećaju sa sjetom, smatrajući njezin nestanak velikim gubitkom. Robert Musil pak – čije je glavno djelo, usto i jedno od središnjih djela klasične moderne, Čovjek bez osobina čvrsto usidreno u austrougarski svijet – ne priklanja se ni jednoj od dviju opcija. Premda oštar kritičar ideoloških izobličenja habsburškog društva i kulture, Musilov pogled na staro srednjoeuropsko carstvo obilježen je blagonaklono-ironičnim prizvucima, okolnost koja se ponajbolje očituje u nazivu koji je za nj smislio: Kakanija. U tome autorovu neologizmu, već odavno ustaljenu sinonimu za k.u.k.-monarhiju, ponajbolje se očituje ambivalentnost Musilova odnosa prema Austro-Ugarskoj koju autorski pripovjedač naširoko elaborira u osmom poglavlju Čovjeka bez osobina. Na primjeru toga – nedvojbeno središnjeg – segmenta romana, u ovom se radu, nakon nekoliko uvodnih napomena, razmatraju razni značenjski aspekti Musilova pojma Kakanija.

Keywords

Rober Musil; Kakanija; Čovjek bez osobina; Habsburška Monarhija; ambivalentnost; ironična naklonost

Hrčak ID:

342288

URI

https://hrcak.srce.hr/342288

Publication date:

22.12.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 487 *