„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana

Galović, Tomislav

doi:10.58173/kz.79.4

Krk Almanac : Miscellanea di Veglia : Sammelband der Insel Krk, No. 79, 2024.

Conference paper

https://doi.org/10.58173/kz.79.4

„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana

Tomislav Galović ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Full text: croatian pdf 383 Kb

page 179-200

downloads: 0

cite

APA 6th Edition

Galović, T. (2024). „Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana. Krčki zbornik, (79), 179-200. https://doi.org/10.58173/kz.79.4

MLA 8th Edition

Galović, Tomislav. "„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana." Krčki zbornik, vol. , no. 79, 2024, pp. 179-200. https://doi.org/10.58173/kz.79.4. Accessed 30 Sep. 2026.

Chicago 17th Edition

Galović, Tomislav. "„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana." Krčki zbornik , no. 79 (2024): 179-200. https://doi.org/10.58173/kz.79.4

Harvard

Galović, T. (2024). '„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana', Krčki zbornik, (79), pp. 179-200. https://doi.org/10.58173/kz.79.4

Vancouver

Galović T. „Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana. Krčki zbornik [Internet]. 2024 [cited 2026 September 30];(79):179-200. https://doi.org/10.58173/kz.79.4

IEEE

T. Galović, "„Mostir svete Marije na Glavi Otoka“: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana", Krčki zbornik, vol., no. 79, pp. 179-200, 2024. [Online]. https://doi.org/10.58173/kz.79.4

Abstract

Glavotok je najstarije sjedište franjevaca trećoredaca glagoljaša na otoku Krku te hodočasničko mjesto za krčke vjernike, ali i za sve druge. Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku nalazi se na osamljenom položaju na zapadnoj strani otoka Krka, gdje su ljudi oduvijek nalazili utočište za pokornički i samotnički život. Mala crkva sv. Krševana u uvali Čavlena, koja priziva starohrvatsko razdoblje, imala je u blizini prebivalište pobožnih i pokorničkih žena ili pustinjaka, o čemu svjedoče povijesni izvori već iz 13. stoljeća. Kapela/crkva sv. Marije (S. Maria de Capo) s pripadajućim zemljištem u vlasništvu Krčkih knezova spominje se na tome mjestu 1277. godine. Iako se lako može odbaciti predaja o dolasku sv. Franje Asiškoga u Glavotok, činjenica je da je na tom području već u 13. stoljeću dokumentirana pustinjačka zajednica, a franjevačka zajednica je darovnicom Krčkih knezova 1350. godine stekla vinograd u Glavotoku. Otada se franjevci postupno počinju povezivati s tim prostorom. S vremenom su i druge zemljišne čestice u okolici postale franjevačko vlasništvo, a od druge polovice 15. stoljeća samostanom u Glavotoku upravlja pokornički ogranak, odnosno samostanski Treći red sv. Franje. Dobrotvor franjevaca trećoredaca glagoljaša bio je posljednji krčki knez Ivan VII. Frankapan, koji im je darovao glavotočki posjed. Prema nekim autorima to se dogodilo već 1445. godine, dok drugi navode 1468. godinu. Trećoredci su ubrzo sagradili samostan i proširili crkvu. Međutim, tridesetak godina kasnije isti ih je knez protjerao te je na njihovo mjesto smjestio pavline. To stanje nije dugo potrajalo pa su se trećoredci vratili u Glavotok i pretvorili ga u hodočasničko središte ovoga dijela otoka.