Sjemenarstvo, Vol. 36 No. 1-2, 2025.
Stručni rad
https://doi.org/10.33128/s1.36.1-2.4
Primjena gama zračenja na sjemenke graha (Phaseolus vulgaris L.) i njegovi učinci na rast i razvoj biljaka
Monika Vidak
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Javornik
orcid.org/0009-0007-0595-1955
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Boris Lazarević
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Klaudija Carović-Stanko
orcid.org/0000-0002-8777-9875
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Grah (Phaseolus vulgaris L.) ima visoku globalnu gospodarsku i nutritivnu vrijednost te je ključna mahunarka za ljudsku prehranu, osobito u zemljama s dugom tradicijom uzgoja. Proizvodnja je pod sve većim pritiskom klimatskih i agroekoloških ograničenja, što povećava potrebu za inovativnim metodama unapređenja prilagodljivosti i prinosa. Gama zračenje kao fizikalni mutagen pokazuje se učinkovitim alatom za povećanje genetske varijabilnosti i poboljšanje agronomskih svojstava. Istovremeno, napredak digitalnih tehnologija omogućio je razvoj fenotipizacije visoke propusnosti, koja znatno ubrzava i precizira detekciju ključnih fenotipskih promjena. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učinke niskih doza gama zračenja (100 i 150 Gy) na sjemenu tri hrvatska tradicijska kultivara graha ('Trešnjevac', 'Biser' i 'Zelenčec'). Istraživanje je provedeno 2021. i 2022. godine u plasteniku. Istraživanje je obuhvatilo nicanje biljaka, morfološke promjene te fiziološke reakcije praćene mjerenjima spektralnih svojstava i klorofilne fluorescencije. Prva generacija (2021. godina) pokazala je 100 % nicanje biljaka uz pojavu kimera i varijabilnosti listova, dok je razvoj plodova i sjemenki ostao stabilan. U drugoj generaciji (2022. godina) uočene su izraženije morfološke promjene, uključujući pojavu biljaka bez vegetacijskog vrha, dok su morfološki stabilne biljke dale normalan plod i sjeme. Mjerenjem klorofilne fluorescencije i multispektralnom analizom utvrđeno je da odgovor varira među kultivarima i ovisi o dozi zračenja. Niže doze zračenja (100 Gy) povećale su svojstva klorofilne fluorescencije kod 'Biser' i 'Trešnjevac', dok je kod 'Zelenčec' veća doza (150 Gy) poboljšala većinu svojstava; zasićenje boje poraslo je samo kod 'Trešnjevac' i 'Zelenčec' pri 150 Gy. Daljnja istraživanja trebala bi se usmjeriti na genotipsku stabilnost, ekspresiju mutacija i prijenos poželjnih osobina kroz više generacija.
Ključne riječi
fenotipizacija visoke propusnosti; nicanje; morfološka svojstva; tradicijski kultivari
Hrčak ID:
346391
URI
Datum izdavanja:
7.4.2026.
Posjeta: 231 *