Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31895/hcptbn.17.1-2.6

Učinkovitost primjene prehrambenih preporuka i standarda za unos energije i masti u predškolskim ustanovama grada Zadra u desetogodišnjem razdoblju

Marijana Matek Sarić orcid.org/0000-0003-2734-7955 ; Odjel za zdravstvene studije, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska
Ana Ilić orcid.org/0000-0002-7121-7333 ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Petra Karaga ; Medicinska škola "Ante Kuzmić", Zadar, Hrvatska
Ana Sarić ; Medicinski fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Karlo Romanić ; Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Ivana Rumbak ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U Hrvatskoj su 2007. godine objavljene preporuke i standard za organizaciju prehrane u predškolskim ustanovama, pri čemu je jedan od ciljeva bio
regulacija unosa masti i masnih kiselina. Stoga, cilj ovog rada je bio procijeniti i usporediti energijsku vrijednost i količinu masti i masnih kiselina
u obrocima koji se nude u 5 predškolskih ustanova na području grada Zadra, nakon desetgodišnje implementacije novih preporuka i standarda.
Ukupno 45 cjelodnevnih jelovnika (4 obroka) prikupljalo se tijekom 2007./2008. i 2018./2019. godine, pri čemu je masa namirnica u normativima
izvagana, a sastojci i način pripreme prikupljani su intervjuom s kuhinjskim osobljem. Energijska vrijednost te količina masti i masnih kiselina
izračunata je pomoću Američkih i Danskih tablica s kemijskim sastavom hrane i pića. U oba perioda prikupljanja energijska vrijednost jelovnika
manja je od dnevnih preporučenih vrijednosti (80-84 %), kao i unosi ukupnih masti i masnih kiselina. Primijećeni je porast vrijednosti ω-6 masnih
kiselina u 2018./2019. godini naspram 2007./2008. (3,4 g/dan vs. 4,5 g/dan; p=0,015). Nadalje postoje velike varijacije u količini ukupnih masti
i masnih kiselina unutar jelovnika. Skupina meso, perad, riba i jaja (18 %) pridonose najvećem unosu ukupnih masti, potom mlijeko i mliječni
proizvodi (14 %) te žitarice i proizvodi, krumpir i riža (11 %). Nije utvrđeno sustavno unaprjeđenje jelovnika te je potrebno identificirati kritične
elemente u sustavu zbog kojih je unatoč postojanju preporuka i standarda izostalo unaprjeđenje prehrane.

Ključne riječi

djeca, jelovnici, prehrambene mjernice, vrtić, masti

Hrčak ID:

287134

URI

https://hrcak.srce.hr/287134

Datum izdavanja:

14.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 997 *