Pregledni rad

MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE I KORIŠTENJA KOBILJEG MLIJEKA

Dolores Avrelio ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Mirjana Baban ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Pero Mijić ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Zvonko Antunović ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Miljenko Ernoić ; Tomislava Miškulina 37, Varaždin, Hrvatska
Boris Antunović ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Poznati su i kemijski sastav i hranidbena svojstva kobiljeg mlijeka u ljudskoj prehrani te mogućnosti njegove prerade u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajnijim svojstvom kobiljeg mlijeka smatra se nizak udio mliječne masti, te izuzetno visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina (čak 28%) od kojih se sintetiziraju omega-6 i omega-3 masne kiseline čija je vrijednost nezamjenjiva za ljudski organizam. Mlijeko kobila ima pozitivan učinak u ljudskoj prehrani jer zbog visoke razine sirutkinih proteina povećava opskrbu organizma esencijalnim aminokiselinama. Blagotvorno djelovanje kobiljeg mlijeka najučinkovitije je kada je mlijeko u svježem, prirodnom stanju bez prethodne obrade. Udio kazeina je puno manji od udjela albumina i globulina, što ga čini lako probavljivim i lako se resorbira u krv. Cisterna vimena kobile volumena je samo 60 ml. Ipak, kobila je sposobna dati u prosjeku od 15 do 20 l mlijeka dnevno u 358 dana laktacije, a rekorderke su dale i po 28 l mlijeka dnevno. Dnevna količina proizvedenog mlijeka izražena prema tjelesnoj masi kobile iznosi od 2 do 3,5 kg/100 kg žive vage. Sušeno mlijeko u prahu se miješa s toplom vodom i može se odmah konzumirati. Kumis se proizvodi od svježeg mlijeka specifičnom metodom vrenja što se temelji na kombinaciji alkoholne i mliječne kiseline. Mogućnosti primjene kobiljeg mlijeka su mnogobrojne, ali se u Hrvatskoj za sada gotovo i ne koriste. Razlog je nedovoljna informiranost i educiranost o kobiljem mlijeku, ograničenja uzrokovana standardom društva, te što kobilje mlijeko nije dovoljno poznato, iako se može primijetiti blagi porast zanimanja za njega.

Ključne riječi

kobilje mlijeko; kumis; sušeno mlijeko u prahu

Hrčak ID:

52250

URI

https://hrcak.srce.hr/52250

Datum izdavanja:

10.3.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.319 *