Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.58173/kz.77.5
Crkva i samostan sv. Marije na Glavotoku – reinterpretacija građevnog razvoja
Damir Sabalić
; Ministarstvo kulture i medija RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Samostan sv. Marije na Glavotoku smjestio se na krajnjoj sjeverozapadnoj točki, "glavi otoka", po kojoj je i dobio ime. Prvi spomen Glavotoka seže u 1277. godinu i veže se uz žensku eremitažu s pripadajućom kapelom. Sredinom 15. stoljeća knez Ivan Frankapan daruje crkvu s imanjem franjevcima trećoredcima. Franjevci, predvođeni fra Matijom Bošnjakom Mastilićem, grade samostan, a početkom 16. stoljeća i novu crkvu. U radu su predstavljeni rezultati zaštitnih i istražnih radova na crkvi i dijelu samostana sv. Marije na Glavotoku. Analiza samostanskog sklopa, dopunjena novim saznanjima, omogućila je reinterpretaciju građevnog razvoja crkve i dijela sklopa uz svetište. Utvrđeno je da je renesansna franjevačka crkva s početka 16. stoljeća sagrađena na mjestu ranije srednjovjekovne frankapanske crkve. Pritom se poštovala zadana orijentacija, a sačuvao se i u novu građevinu inkorporirao čitav sjeverni lateralni zid stare crkve s ostacima freske. Dokazano je da je tzv. frankapanska kapela profani prostor koji je u 16. stoljeću prenamijenjen u sakristiju. Utvrđen je izgled crkve iz 16. stoljeća, bitno izmijenjen barokizacijom u drugoj polovici 18. stoljeća. Interpretirani su nalazi niše za orgulje i propovjedaonicu. Predstavljeni su i novi nalazi kamene plastike, dviju kamenih konzola iz prve polovice 15. stoljeća. Katalog glagoljskih natpisa dopunjen je s četiri primjerka, dijelovima nadgrobnih ploča s glagoljskim oznakama iz 1703. godine i monogramima Dragutina Parčića.
Ključne riječi
Frankapani; franjevci trećoredci; samostan i crkva sv. Marije; Glavotok; građevni razvoj 15. – 18. stoljeće; freska; kamena skulptura iz 15. stoljeća; glagoljski natpisi
Hrčak ID:
322636
URI
Datum izdavanja:
22.11.2024.
Posjeta: 174 *