Izvorni znanstveni članak

Reprezentacije moći u romanu Malvina Mirka Kovača

Pavle Goranović ; Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
Tijana Rakočević ; Univerzitet Crne Gore

Sažetak

Okarakterisan kao prvi lezbijski roman na bivšem jugoslovenskom prostoru, roman Malvina – sem inovacijama na kompozicionom planu – odlikuje se i tematsko-motivskom raznolikošću; riječ je o nizu fiktivnih paralogija koje, prema Lyotardu, predstavljaju samu srž postmoderne kulture odnosno “neku moć koja destabilizira mogućnosti objašnjenja” (Lyotard 2005: 91). Shodno tome, u reinterpretaciji tipskog patrijarhalnog obrasca u kojem otpadništvo glavne junakinje od crkvene zajednice ima, kao i u žitijima svetaca, moralno-didaktičku svrhu – pohranjene su ideološke paradigme kojima upravljaju različite instance moći. Kako je tok romanesknog života Malvine Trifković determinisan njihovom simboličkom diferencijacijom, kao i konkretnim pojavnim oblicima: nadzorom, prinudom, kaznom i, posljedično, nasiljem, teži se dokazati da je prikazano moralno posrnuće rezultat “viška društvene moći”, tj. “viška priče” (Biblija), jednako koliko i proizvoljnog tumačenja norme. Bijeg iz Srpske pravoslavne prosvjetne ženske zadruge, udaja za Hrvata, homoseksualna veza sa zaovom, podvođenje pastorke i, u kulminaciji, povratak u okrilje institucionalizovanog razvrata – prikazani su kao sistemski paradoksi koji se ovom analizom identifikuju kao dio režije nosilaca moći: porodice, religije, vlasti, tradicije i rodnih uloga.

Ključne riječi

moć; otpadništvo; ideologija; tradicija; rodne uloge

Hrčak ID:

338359

URI

https://hrcak.srce.hr/338359

Datum izdavanja:

15.11.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 67 *