Filozofska istraživanja, Vol. 45 No. 3, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi45302
Estetika ružnoće – zvuk i slika ekstremne metal glazbe
Bojana Radovanović Šuput
orcid.org/0000-0002-6454-8513
; Muzikološki institut SANU, Kneza Mihaila 36/IV, RS–11000 Beograd
Sažetak
Pojam ružnog kroz povijest zapadnjačke umjetnosti uglavnom se definirao u odnosu na lijepo. Naspram lijepoga, uzvišenog, korisnog, ispravnog, moralnog stajalo je ružno, pogrešno, čudovišno, zazorno i nemoralno. Sredinom 19. stoljeća, estetika ružnog konačno dobiva centralno mjesto u procesu proučavanja, i to u utemeljujućoj studiji Estetika ružnog Karla Rosenkranza (1853.). Nakon toga, a pogotovo s prelaskom u 20. stoljeće, ružno počinje značajnije figurirati i u glavnim tokovima umjetnosti, ali i u filozofskoj i estetičkoj misli. Ovaj članak istražuje upravo koncept i estetiku ružnog u jednom suvremenom glazbenom obliku, globalnom fenomenu ekstremne metal glazbe, koji se počinje formirati osamdesetih godina 20. stoljeća, a razvija se sve do danas. Cilj je teksta da se ispita način na koji se ružnoća materijalizira, oblikuje i percipira u ekstremnoj metal glazbi, koja slovi za najradikalniji skup podžanrova metala u diskurzivnom, vizualnom i zvučnom smislu.
Ključne riječi
estetika ružnog; ekstremno; metal glazba; Karl Rosenkranz; monstruozno; estetika glazbe
Hrčak ID:
340411
URI
Datum izdavanja:
14.12.2025.
Posjeta: 656 *