Filozofska istraživanja, Vol. 45 No. 3, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi45307
Ima li misao zavičaj?
Predrag Krstić
orcid.org/0000-0002-2966-7082
; Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Kraljice Natalije 45, RS–11000 Beograd
Sažetak
U kontekstu »grekomanije« koja je u drugoj polovini osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća vladala njemačkim zemljama, u prvom dijelu ovoga rada izlaže se Hegelovo razumijevanje drevne Grčke kao zavičaja filozofske misli. Drugi dio rada posvećen je Heideggerovoj kritici Hegelove vizije i njegovim refleksijama o »početku« i »zavičajnosti« koji bi, oslonjeni na mišljenje bivstvovanja, prevladali njihovu »metafizičku« kanonizaciju. U trećem se dijelu rada elaborira koncepcija »geofilozofije« Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija, ne bi li se ukazalo na transteorijske uvjete misli. Završni dio rada nastavlja i zao- štrava takvu orijentiranost pitanja i, prvenstveno kroz tekstove Martina Heideggera, Jeana Améryja i Jean-Françoisa Lyotarda, sugerira granice mišljenja koje inzistira na svom tlu, zemlji, zavičaju, kao i granice zamislivosti misli bez njezinog nosioca s ovakvim ili onakvim vlastitim zavičajem.
Ključne riječi
zavičaj; filozofska misao; antički Grci; Georg Wilhelm Friedrich Hegel; Martin Heidegger; Gilles Deleuze; Félix Guattari; Jean Améry; Jean-François Lyotard
Hrčak ID:
340418
URI
Datum izdavanja:
14.12.2025.
Posjeta: 398 *