Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.31726/via.32.2

Ližnjanština razvijenoga i kasnog srednjovjekovlja

Ivan Jurković orcid id orcid.org/0000-0001-6864-6658 ; Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli


Full text: croatian pdf 460 Kb

page 93-118

downloads: 81

cite

Full text: english pdf 460 Kb

page 93-118

downloads: 70

cite

Full text: italian pdf 460 Kb

page 93-118

downloads: 38

cite


Abstract

U tekstu se temeljem pisane i materijalne baštine pruža prikaz povijesti naselja na području današnje Općine Ližnjan tijekom razvijenoga i kasnog srednjeg vijeka. Poslije sažetoga uvodnog pregleda političkih odnosa od početka 12. do sredine 14. st. u tekstu se pojašnjavaju temeljem ubikacija naselja (gradova, sela, zaselaka, kontrada) teritorijalni opsezi posjedâ na jugu Istre s različitim jurisdikcijskim i vlasničkim ovlastima. Riječ je bila o dvama laičkim posjedima (vladarskom – Puljska regalia i gradskom – Puljska komuna), jednom crkvenom (Feudu sv. Apolinara) te jednom privatnom (Feudu Morosini) posjedu s kojih su prikupljani porezi. Naselja su Ližnjanštine pripadala, dakle, komunalnom teritoriju grada Pule, s time da su vjerojatno krajem 12. stoljeća Morosiniji voljom puljskoga biskupa dobili na tom komunalnom puljskom prostoru tri naselja i prava ubiranja crkvene desetine u njima. U poglavlju o vlasti lokalne moćne plemićke obitelji Castropola/Sergijevaca, odnosno poslije njihova protjerivanja iz Istre u poglavlju o vlasti Mletačke Republike analiziraju se historiografiji poznati izvori o poreznim podavanjima mjestâ Ližnjanštine. Zahvaljujući tim podatcima (poreznim količinama pšenice i ječma), izvode se zaključci o tipu agrarne proizvodnje i o demografskoj napučenosti Ližnjanštine, kao i okvirna procjena broja žitelja teritorija Puljske komune. Zaključuje se na kraju da su solidnu napučenost toga prostora, zbog koje je i bila relativno dobro razvijena gospodarska, mahom poljoprivredna, djelatnost do sredine 14. st., nastupom mletačke vlasti zamijenili zastoj i potom gospodarsko nazadovanje do potkraj 15. st. zbog demografskog osipanja i nestanka niza naselja. Uzrocima su takva negativnoga trenda, koji je kulminirao u 16. st., bile kužne epidemije, smrtonosne endemične bolesti (malarija), ratovi i po Ližnjanštinu i Pulu inertna oportunistička mletačka lokalna upravljačka politika.

Keywords

Ližnjan i okolica; stanovništvo; poljoprivredna proizvodnja; razvijeni srednji vijek; kasni srednji vijek

Hrčak ID:

342280

URI

https://hrcak.srce.hr/342280

Publication date:

23.12.2025.

Article data in other languages: english italian

Visits: 512 *