Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/fi40101

Indiferencija i opuštenost. Heidegger u svjetlu Schellinga

Damir Barbarić ; Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 54, HR–10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 419 Kb

str. 9-32

preuzimanja: 515

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 419 Kb

str. 32-32

preuzimanja: 402

citiraj


Sažetak

U članku se nastoji istražiti i što preciznije odrediti višestruko složeni odnos Heideggerova mišljenja spram Schellingove filozofije. Od početne fascinacije Schellingovim središnjim spisom o slobodi, u kojem nalazi značajne analogije s vlastitim pokušajima promišljanja konačnosti slobode, a time i samog bitka, Heidegger će se u daljnjem razvijanju vlastita mišljenja od Schellinga sve više i sve oštrije distancirati, prigovarajući mu da ne uspijeva prevladati metafiziku, već ostaje u njezinu vidokrugu, premda na izniman i u svakom pogledu respektabilan način. Primjerenost te prosudbe u članku se stavlja u pitanje i svestrano propituje kritičkom usporedbom i temeljitom pojmovnom analizom Schellingova shvaćanja volje, indiferencije, ljubavi i ekstaze s jedne, te Heideggerova shvaćanja zla, volje za voljom, bezdana i opuštenosti s druge strane. Pritom na vidjelo zaključno izlazi stvarna srodnost tih središnjih pojmova kasne filozofije jednog i drugog mislioca, koja je mnogo veća nego što je to Heidegger bio spreman uvidjeti i iskoristiti za krajnje svrhe vlastita mišljenja.

Ključne riječi

Friedrich Wilhelm Joseph Schelling; Martin Heidegger; sloboda; volja; indiferencija; zlo; opuštenost

Hrčak ID:

242172

URI

https://hrcak.srce.hr/242172

Datum izdavanja:

4.5.2020.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 2.481 *