hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/an.17.06

Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup

Tonči Kursar ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Ana Matan ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (548 KB) str. 123-145 preuzimanja: 214* citiraj
APA 6th Edition
Kursar, T. i Matan, A. (2020). Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup. Anali Hrvatskog politološkog društva, 17 (1), 123-145. https://doi.org/10.20901/an.17.06
MLA 8th Edition
Kursar, Tonči i Ana Matan. "Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup." Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 17, br. 1, 2020, str. 123-145. https://doi.org/10.20901/an.17.06. Citirano 27.11.2021.
Chicago 17th Edition
Kursar, Tonči i Ana Matan. "Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup." Anali Hrvatskog politološkog društva 17, br. 1 (2020): 123-145. https://doi.org/10.20901/an.17.06
Harvard
Kursar, T., i Matan, A. (2020). 'Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup', Anali Hrvatskog politološkog društva, 17(1), str. 123-145. https://doi.org/10.20901/an.17.06
Vancouver
Kursar T, Matan A. Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup. Anali Hrvatskog politološkog društva [Internet]. 2020 [pristupljeno 27.11.2021.];17(1):123-145. https://doi.org/10.20901/an.17.06
IEEE
T. Kursar i A. Matan, "Život tranzitologije u Hrvatskoj politologiji: Ranciereovski pristup", Anali Hrvatskog politološkog društva, vol.17, br. 1, str. 123-145, 2020. [Online]. https://doi.org/10.20901/an.17.06

Sažetak
Autori polaze od Ranciereovih teza o ideologijskom konsenzusu u društvenim‎ znanostima kako bi istražili je li tranzitologija nestala iz hrvatske politologije.‎ Istraživanje se temelji na tranzitologijskim prilozima koji su objavljeni u hrvatskome‎ politološkom časopisu Politička misao u posljednja tri desetljeća. U članku‎ se pokazuje da je hrvatska tranzitologija dio sveobuhvatnog konsenzusa o podudarnosti‎ demokracije i kapitalizma nastaloga 1989. U istraživanju povijesti i stanja‎ hrvatske tranzitologije u desetljeću poslije prvih višestranačkih izbora primjenjuje‎ se Ranciereovo shvaćanje (liberalne) metapolitike. U istraživanje drugog desetljeća‎ tranzitologije autori koriste Ranciereovo shvaćanje "konsenzusne demokracije"‎ koja razvija težnju ka istovjetnosti političke forme i društvenog stanja. Pokazuje se‎ da hrvatska tranzitologija u drugoj fazi smatra da konsolidaciju demokracije treba‎ objasniti uvođenjem "nepolitičkih čimbenika" kao što su pravna država, civilno‎ društvo i demokratska politička kultura. Svi se oni mogu podvesti pod Ranciereovo‎ shvaćanje konsenzusne demokracije jer se pomoću nje kani ostvariti spomenuta‎ istovjetnost. Kako se danas čini da je tranzitologija zastarjela, u članku se pokazuje‎ da hrvatska tranzitologija još živi kroz identifikaciju devijacija i nedostataka hrvatskog‎ društva. To postiže tako što svako odstupanje od normativnih ideala tranzicije‎ prevodi u "nefunkcionalno", odnosno u "ime problema" (Ranciere), koji treba neku‎ unaprijed definiranu (reformsku) intervenciju. Tako se u nju unose teleologijski elementi‎ kojima se iznova potvrđuje želja da povijest završi u univerzalnoj tvorbi koju‎ čini neraskidiva veza demokracije i kapitalizma.‎

Ključne riječi
hrvatska politologija; tranzitologija; metapolitika; konsenzusna demokracija; Rancière

Hrčak ID: 247042

URI
https://hrcak.srce.hr/247042

[engleski]

Posjeta: 547 *