Pregledni rad

Potencijal primjene bamije (Abelmoschus esculentus L.) kao fitogenog dodatka u hranidbi domaćih životinja

Dalida Galović ; Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska *
Ivana Prakatur ; Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Vladimir Margeta ; Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska
Danijela Samac ; Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Suvremena stočarska proizvodnja suočava se s izazovima pronalaženja alternativnih izvora hrane koji istovremeno potiču rast i poboljšavaju zdravstveni status životinja. Zbog sve strožih regulativa o uporabi antibiotika te rastuće zabrinutosti zbog razvoja antimikrobne rezistencije, istraživanja su usmjerena na pronalazak prirodnih bioaktivnih tvari. Posljednjih godina, bamija privlači pozornost znanstvene zajednice kao potencijalni prirodni ftobiotik. Iako se prvenstveno uzgaja radi mladih plodova za ljudsku prehranu, nusproizvodi bamije (lišće, stabljike i prezreli plodovi) predstavljaju neiskorišten resurs u hranidbi domaćih životinja. Fitogeni dodatci u hrani za životinje poboljšavaju apetit i konzumaciju hrane, potiču lučenje probavnih enzima i aktiviraju antioksidanse, imaju antibakterijska i antivirusna svojstva koja pojačavaju imunološki odgovor. Nutritivna vrijednost bamije značajno varira ovisno o morfološkom dijelu biljke. Dok svježi plodovi osiguravaju nizak energetski unos uz visoku koncentraciju dijetalnih topljivih vlakana, vitamina i minerala, zrelo sjeme predstavlja najkoncentriraniji izvor nutrijenata. Kemijske analize potvrđuju da sjeme sadrži do 21 % bjelančevina i 14 % masti, s povoljnim profilom aminokiselina. Listovi bamije, s udjelom bjelančevina od oko 15-20 % u suhoj tvari mogu poslužiti kao kvalitetna zamjena za dio bjelančevinastih krmiva u obrocima preživača i kunića. Poseban značaj pridaje se sluzi bamije koja se sastoji od kompleksnih kiselih polisaharida. Ovi spojevi djeluju kao prirodni prebiotici. Polisaharidi bamije modifciraju crijevnu mikrofloru tako da potiču rast korisnih bakterija mliječne kiseline, dok istovremeno inhibiraju kolonizaciju patogena poput Escherichia coli. Ranija istraživanja ukazuju na to, da niske doze praha bamije značajno poboljšavaju kvalitetu mesa, zdravlje crijevne mikroflore te imaju hepatoprotektivni i nefroprotektivni učinak kod domaćih životinja. Dodatak brašna od lista bamije u obroke kokoši nesilica rezultira boljom pigmentacijom žumanjka, povećanjem debljine ljuske jaja, a jedan od najvažnijih nalaza je hipolipidemični učinak jer redovita konzumacija suplemenata na bazi bamije dovodi do smanjenja razine kolesterola u jajima, čineći ih nutritivno poželjnijima za prehranu ljudi što bamiju pozicionira kao perspektivan ftogeni aditiv. Biljke bamije mogu podnijeti dulja razdoblja izravne sunčeve svjetlost (otporne su na vlagu, sušu i vrućinu) te se mogu prilagoditi raznim tlima zbog čega bi bamija mogla postati ključna komponenta održivih sustava hranidbe u budućnosti.

Ključne riječi

fitogeni dodatak; bamija; hranidba domaćih životinja

Hrčak ID:

349758

URI

https://hrcak.srce.hr/349758

Datum izdavanja:

25.7.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački španjolski talijanski

Posjeta: 0 *