Skoči na glavni sadržaj

MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, Vol. 25. No. 6., 2023.

Stručni rad

https://doi.org/10.31727/m.25.6.2

Utjecaj metana na emisiju stakleničkih plinova i ugljični otisak animalnih proizvoda

Goran Kiš orcid id orcid.org/0000-0001-5781-0264 ; Zavod za hranidbu životinja, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivica Kos orcid id orcid.org/0000-0001-5781-0264 ; Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska *
Dalibor Bedeković orcid id orcid.org/0000-0002-7418-3968 ; Zavod za hranidbu životinja, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Vnučec orcid id orcid.org/0000-0002-5190-3045 ; Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zlatko Janječić orcid id orcid.org/0000-0001-9161-024X ; Zavod za hranidbu životinja, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 455 Kb

str. 508-515

preuzimanja: 319

citiraj

Sažetak

Način na koji se percipira utjecaj metana na klimatske promjene na Zemlji značajno se razlikuje u ugljičnom otisku za različitu hranu. Bez obzira na razlike u metodologiji procijene metana i utjecaja pojedinih plinova, te ako i izuzmemo metan, najveći otisak i dalje imaju meso i mliječni proizvodi. To se posebno odnosi na meso goveda i janjetine koji imaju mnogo veće emisije stakleničkih plinova od piletine, svinjetine ili biljnih alternativa. Dostupni podaci i neko kolokvijalno mišljenje sugeriraju da je najučinkovitiji način za smanjenje antropogenog utjecaja na klimu prehrana ljudi, odnosno, jesti manje mesa općenito, posebno crvenog mesa i mliječnih proizvoda. Kada se radi o rješavanju klimatskih promjena, fokus je uglavnom na rješenjima za „čistu energiju“ (korištenje obnovljive energije) poboljšanja energetske učinkovitosti ili prelazak na nisko ugljični transport. Doista, energija, bilo u obliku električne topline, transporta ili industrijskih procesa, čini većinu, 76 % emisija stakleničkih plinova (IPCC, 2014.). Globalni prehrambeni sustavi, koji obuhvaćaju proizvodnju i postfarmske procese kao što su prerada i distribucija, također su ključni faktori koji doprinosi emisijama. I to je problem za koji još nemamo održiva tehnološka rješenja. Tako da stoji općepriznato mišljenje da je hrana odgovorna za otprilike 26 % globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG).

Ključne riječi

metan; staklenički plinovi; animalni proizvodi; ugljični otisak

Hrčak ID:

312420

URI

https://hrcak.srce.hr/312420

Datum izdavanja:

14.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački španjolski talijanski

Posjeta: 1.290 *